Probiotici: što je istina, a što nije?

U posljednjih nekoliko godina provedeno je jako puno istraživanja o povoljnom utjecaju probiotika na zdravlje.

Probiotici su, jednostavno rečeno, „dobre” bakterije1 koje možete uzeti kao probiotički lijek, dodatak prehrani ili putem hrane. Oni nisu korisni samo za zdravlje odraslih nego mogu utjecati i na zdravlje male djece.

U nastavku ćemo razjasniti neke uobičajene dileme o probioticima i saznati što je istina, a što nije.

 

Jogurti i prirodne najbolji su način uzimanja probiotika za vašu obitelj.

Odgovor: djelomična istina

Jogurti i ostali fermentirani proizvodi, kao što je kefir, odličan su odličan prirodni izvor probiotičkih bakterija. Ljudi ih konzumiraju već tisućama godina kako bi poboljšali svoje zdravlje. No, probiotičke bakterije, koje se uobičajeno nalaze u tim proizvodima, osjetljive su te je potreban pomni nadzor tijekom procesa proizvodnje, isporuke i skladištenja kako bi se sačuvao dovoljan broj živih bakterija.2 Tako u brojnim vrstama hrane žive aktivne kulture često ne preživljavaju do isteka roka trajanja. Nasuprot tomu, primjenom metode liofilizacije (sušenje smrzavanjem) zadržava se sposobnost preživljavanja probiotičkih bakterija i povećava njihova stabilnost.3 To je razlog zašto je važno uzimati visokokvalitetne probiotičke proizvode, kao npr. probiotički lijek, koji je dostupan bez recepta i može osigurati deklariranu količinu probiotičkih organizama do isteka roka trajanja.

 

Svi probiotici su isti.

Odgovor: neistina

Dva su razloga.

Prvo, učinak probiotika ovisi o određenom soju i čak između pojedinih probiotičkih vrsta postoje razlike u njihovu djelovanju.1 Kako bi ostvarili pozitivan utjecaj na zdravlje, probiotici moraju dosegnuti do svog mjesta djelovanja (tj. crijeva). No, na svom putu nailaze na neprijateljske uvjete u probavnom sustavu, kao što su želučana kiselina i žučne soli koje mogu uništiti probiotičke mikroorganizme.3

Drugo, čak i kod dobro dokumentiranih probiotičkih vrsta, tj. sojeva, lako može doći do izostanka ispitivanjem dokazanog učinka ako je njihova proizvodnja loša i preživljavanje tijekom skladištenja (čuvanja) nisko.4 Stoga birajte kvalitetne probiotičke proizvode koji sadrže probiotičke mikororganizme s dobrim mogućnostima preživljavanja (npr. lijek sa zajamčenom kvalitetom odnosno s potvrdom o dobroj proizvođačkoj praksi - GMP*). Tako ćete biti sigurni da ste uzeli dovoljnu količinu probiotika koji će sigurno doći do crijeva u količini koja je potrebna za učinak na zdravlje.

GMP* = Proizvedeno u skladu s dobrom proizvođačkom praksom (eng. Good Manufacturing Practice) odnosno strogim regulatornim zahtjevima za proizvodnju, a lijek podliježe redovnim inspekcijama zdravstvenih ustanova.

 

Probiotici mogu spriječiti proljev u odraslih osoba i djece.

Odgovor: istina

Brojne studije pokazale su da se probiotici mogu koristiti za sprječavanje i pri liječenju akutnog infektivnog proljeva (uključujući putnički proljev).5, 6 Provedena su brojna ispitivanja s više vrsta mikroorganizama koji bi mogli imati povoljan terapijski učinak u ublažavanju ili sprječavanju proljeva uzrokovanog antibioticima. Među njima bilo je nekoliko vrsta roda Lactobacillus i Bifidobacterium te kvasnica S. boulardii.7, 8, 9

Jedno kliničko ispitivanje također je pružilo određene dokaze da živi soj Bifidobacterium animalis ssp. lactis BB-12® - dodan u mliječne formule za dojenčad – do neke mjere štiti od pojave akutnog proljeva u zdrave djece.10

 

Probiotici podupiru imunosni sustav.

Odgovor: istina

Smatra se da probiotici mogu poboljšati funkciju imunološkog sustava11 jer jačaju obrambenu sposobnost sluznice probavnog sustava, potiču stvaranje protutijela u sluznici te sprječavaju prianjanje štetnih mikroorganizama na nju.12 Procjenjuje se da se oko 70 % ljudskog imunološkog sustava nalazi u probavnom sustavu.12 Kliničke studije pokazuju da soj bifidobakterija - BB-12® – može rezultirati povećanom otpornošću organizma na uobičajene respiratorne infekcije i na smanjenje njihove učestalosti.13

 

Probiotici mogu spriječiti razvoj alergije i astme kod djece.

Odgovor: istina

Kolonizacija crijeva dojenčeta mikroorganizmima bitna je kako bi se dovršio razvoj imunološkog i probavnog sustava.14 Utvrđeno je da je sastav crijevne mikrobiote kod djece s alergijama različit u odnosu na sastav crijevne mikrobiote zdrave djece. Uporaba probiotičkih bakterija kod djece ima obećavajuće pozitivne učinke na pojavnost alergijskih bolesti, kao što su ekcem (atopijski dermatitis), alergijski rinitis (peludna hunjavica) ili alergijska astma.15 Dodavanje bifidobakterija BB-12® povećava prisutnost korisnih bakterija u crijevima djeteta13 i moglo bi sprječavati pojavu atopijskog dermatitisa.16 Za primjenu probiotika u ovu svrhu bit će potrebna dodatna istraživanja.

BB-12® je zaštićeno ime proizvođača CHr.Hansen A/S.

 


1 Health and nutritional properties of probiotics in food including powder milk with live lactic acid bacteria; 2001. Dostupno na: www.fao.org. Pristupljeno u svibnju 2017. 
2 Prescript-Assist: ‘Do Probiotics Need to Be Refrigerated.’ Dostupno na: http://www.prescript-assist.com/intestinal-health/refrigerated-probiotics/ Pristupljeno u svibnju 2017.
3 Govender M, et al. AAPS PharmSciTech. 2014;15(1):29-43.
4 Clancy R & Pang G. J Am Colleg Nutr. 2007;26(6):691-694.
5 Sanders ME, et al. Gut. 2013;62(5):787-796.
6 Guarner et al: World Gastroenterology Organisation Global Guidelines:Probiotics and prebiotics. October 2011
7 Johnston BC et al. Cochrane Database Syst Rev. 2011:Issue 11. Art.No :CD004827.
8 D'Souza AL et al. BMJ 2002;324:1361.
9 Vanderhoof J & Young R. J Ped Gastro & Nutr. 1998;27(3):323-332.
10 Chouraqui JP, et al. J Pediat. Gastroent. Nutrit. 2004;38:288-292.
11 Conlon M & Bird A. Nutr. 2015:7;17-44.
12 Vighi G, et al. Clin Experim Immunol. 2008;153 1):3-6.
13 Jungersen M, et al. Microorg. 2014;(2):92-110.
14 Houghteling PD & Walker WA. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2015;60(3):294-307.
15 Özdemir Ö. Clin Exp Immunol. 2010;160(3):295-304.
16 Kirjavainen PV. et al. Gut 2002; 51:51–55.